|
![]() |
|||||
živopisnoj dolini, koju presijeca planinska rijeka Lim, leži Bijelo Polje. Nekada je to zaista bilo polje, s proleća prekriveno cvjetovima bijele rade, cvijeta koji je i polju i tamo?njem naselju odredio ime ? Bijelo Polje. To je i značenje turske riječi Akovo za varo?, nekada poznatu stanicu Dubrovačkih karavana, koja se zvala Nikolj ? pazar.Arheolo?ka istraživanja ubjedljivo govore o postojanju naselja u ovom kraju jo? u dalekoj pro?losti. Bjelopoljski kraj bio je naseljen jo? u neolitu. U selu Majstorovina kod Bijelog Polja, pronađena je kamena sjekira koja potiče iz neolita. Ostaci materijalne kulture pronađeni su i u selu Bijedići a potiču iz bronzanog doba (3 do 1.000 godina prije n.e.). I u selu Ostrelj pronađene su dvije sjekire tzv. ''jadranskog'' tipa. ![]() Na osnovu pronađenih predmeta u samom gradu možemo tvrditi da su na području dana?njeg Bijelog Polja postojale naseobine praistorijskog doba. U Rakonjama, jednom od prigradskih naselja, 1975. godine pronađena je glačana kamena sjekira, koja datira iz srednjeg bronzanog doba. Sve ovo dokazuje da je na ovom prostoru čovjek obitovao i u starijem gvozdenom dobu, i da su to proizvodi ilirskih plemena čija je teritorija zahvatala i oblast grada.Brojni su ostaci duhovne kulture iz pro?losti ovog kraja kao ?to su : ostaci Hajdarpa?ine džamije u Radulićima, Sv. Jovana u Zatonu , kameni most u Bistrici u mjestu Lozna Luka, Gu?mirska džamija u Bijelom Polju i Crkva Sv. Nikole u Nikoljcudr.lizu u?ća Bistrice u Lim, u mjestu Lozna Luka, na rijeci Bistrici, jo? uvijek odolijeva vremenu kameni most, najstariji spomenik iz Turskog doba na ovim prostorima. O mostovima na Limu malo se zna a zapis o starim mostovima bio je najče?će uzgredan i ne mnogo važan pomena, jer su mostovi obično bili u sjenci monumentalne srednjovjekovne arhitekture.Prvi pomeni mosta na Limu datiraju iz XV vijeka. Na mjestu koje se zove Vidojevina, u blizini dana?njeg naselja Rakonje, pronađeni su ostaci mosta preko kojega se odvijao karavanski put ka Nikolj ? pazaru. Na tom mostu postojala je carina, koju su držali Pripčinovići,po kojima je najvjerovatnije i obližnje naselje dobilo naziv Pripčići.U jednom zapisu iz 1570. godine govori se da je velika voda odnijela most na Limu. Most na Limu imao je i vojni značaj, jer se na kraju mosta nalazila kapija za ulaz u Bijelo Polje iz pravca Sjenice i Novog Pazara. Stražara na mostu postojala je sve do novembra 1896. godine, kada je posle velikih poplava Lim odnio i most i stražaru. O ovoj poplavi list ''Carigradski glasnik'' (broj 44 iz 1896. g.) donosi vijest da je most na Limu u Bijelom Polju 11. novembra 1896. godine odnijela velika voda. Uzrok ovakvoj poplavi bila je ki?a koja je padala 11 dana pa su poplave ugrozile čitavo Polimlje. Nivo vode Lima, na u?ću u Drinu, preko 15 m je bio iznad normalnog vodostaja. Nikoljac je tada bio odsječen od grada 40 dana sve dok se Lim nije povukao u svoje korito.Odmah nakon ru?enja mosta, građani Bijelog Polja počeli su podizanje novog mosta, na istom mjestu, ali sa tvrdim kamenim stubom u sredini korita i sa jakim kamenim pozidama na obali. Pored sredstava dobijenih od države mnogi Bjelopoljci dali su novčane priloge. Tako je na primjer trgovac Hadži Mile Vukojičić priložio sumu od 650 gro?a i preuzeo obavezu da izdržava jednog radnika dok se most ne zavr?i.Zbog nedostatka sredstava nije se izgradio kameni most kako je bilo planirano već je obnovljen stari ? drveni most sa lijepo ozidanom kamenom stopom u koritu.Lim i njegove bistre pritoke bogati su plemenitim vrstama ribe a blizina Bjelasice sa njenim pa?njacima i jezerima i izvanrednim terenima za skija?ke sportove, zatim izleti?te Kisjele vode udaljeno svega 3 km od centra grada, čine Bjelopoljsku op?tinu vrlo perspektivnom turističkom destinacijom.Op?tina Bijelo Polje je privredni saobraćajni kulturni centar na sjeveru Republike Crne Gore. To je treća op?tina u Crnoj Gori po broju stanovnika a četvrta po broju kvadratnih kilometara. Op?tina ima oko 65.000 stanovnika mje?ovitog nacionalnog i konfesionalnog sastava, od čega 53 % muslimana i 47 % pravoslavaca . Op?tina zahvata prostor od 924 km2.Op?tina Bijelo Polje raspolaže značajnim industrijskim kapacitetima u oblasti obućarske i tekstilne industrije, metaloprerade i drvoprerade kao i prerađivačkim kapacitetima u oblasti poljoprivrede. Ovo područje naročito je pogodno za razvoj stočarstva i voćarstva.Dugoročna perspektiva razvoja op?tine je u aktiviranju nalazi?ta mineralnih i termalnih voda, otvaranju planine Bjelasice sa svim njenim potencijalima za razvoj turizma i poljoprivrede i otvaranje Đalovića pećine, koja po svojim gabaritima i bogastvu pećinskih ukrasa prevazilazi Postojinsku pećinu u Sloveniji.
![]() |
|
|||||
![]() |